Šta se dešava sa nama kada nas preplavi strah, zabrinutost, strepnja? Verovatno nismo brinuli na vreme o svojim emocijama, o tome kako se osećamo. Nismo redovno praznili našu kantu negativnih emocija i osećaja. I nakupi se tu svega. A mi sve više osećamo teskobu i sve manje možemo da živimo normalno. Što se više skuplja, teže je početi sa čišćenjem. Čak mislimo da, zato što toliko brinemo, štitimo sebe od potencijalne opasnosti. Spremamo se za najgore, pa ako bude i malo bolje od toga- dobro je.

E sada zamislite da se nalazite u balonu sa toplim vazduhom. Samo vi i sve vaše emocije, misli, uverenja, brige i strahovi u pletenoj košari. Nešto je pošlo po zlu i počeli ste naglo da gubite visinu. Udarićete u zemlju za manje od deset minuta ako brzo ne smislite neko rešenje. A jedino trenutno rešenje je da se oslobodite viška i bacite najmanje polovinu svojih „stvari“. Ili to ili ćete udariti u zemlju. Gledate emocije, misli, uverenja, brige i strahove i oklevate nekoliko sekundi, ali onda učinite ono što morate i počnete bacati stvari iz korpe u kojoj ste skupljali sve to pola svog života, jednu po jednu. Teret postaje lakši, spuštanje balona se usporava, a zatim ponovo krenete na gore. Oslobođeni ste.

Baš to se događa svima nama, u manje dramatičnim okolnostima. Vežemo se za stvari koje smo skupljali tokom godina, a koje su samo nered i teret. Naše mentalno zdravlje ima istu sudbinu. Na njega utiču naša životna priča, emotivne povezanosti, verovanja i vrednovanja i druge stvari koje nam dugo godina mogu ostati u glavi. Neke od njih su beskorisne ideje koje nas značajno vuku prema dole. Neke su emocionalne krhotine iz teških trenutaka iz naše prošlosti. Neke su samo uverenja za koja smo se vezali bez opravdanog razloga. Neke su autodestruktivne navike, misli, brige i strahovi.

Dakle, ako biste se sad našli u balonu koji pada, šta bi prvo izbacili iz njega? Evo nekoliko mentalnih prepreka koje nas sprečavaju da živimo punim plućima i koje treba odbaciti, a vi dodajte još.

1. Odustanite od negativnog razmišljanja. Ignorišite anksiozne misli. One su rođene iz straha od nepoznatog i neizvesnosti koju donosi budućnost. Pomisao da se može dogoditi nešto neprijatno ili strašno samo je nerealna misao koju ste sami stvorili. Pesimističke misli i negativni stavovi utiču na sve što radite i umesto da date sve od sebe, vi ste preokupirani razmišljanjem o tome šta može da pođe po zlu. Potrudite se da takve misli zamenite pozitivnim odgovorima.

2. Odbacite osećaj krivice. Krivica nema apsolutno nikakvu funkciju. Razmislite o tome. Šta bi krivica mogla da reši? Samo vas drži zarobljenim i čini da ne budete zadovoljni sobom.

3. Otklonite predrasude. Predrasude vas čine ogorčenima. Ograničavaju vaše mogućnosti da se smisleno povežete sa drugima.

4. Prestanite da tražite odobrenje od drugih ljudi. To je ponašanje koje ugrožava vaše samopouzdanje i autentičnost. I znači da još niste odrasli.

5. Ne stavljajte potrebe drugih isped svojih potreba. Ako prvo ugodite sebi, bićete zadovoljno biće koje je sposobno da ugodi i drugima. Ako prvo ugodite svima na spisku, pa sebi (ako stignete na red), to je sjajan recept za nezadovoljstvo.

6. Iskorenite ograničavajuća uverenja. Život nema definisane granice. Vaša uverenja imaju. Probajte da identifikujete uverenja koja limitiraju vaše mogućnosti i odbacite ih.

7. Odustanite od kritikovanja. Ono je loše za vaše srce, može narušiti vaše zdravlje. Istraživanja su već pokazala vezu između srčanih bolesti i emocija kao što su ljutnja i grdnja.

8. Iskorenite naviku da ostavljate sve za sutra. “Ja ću to uraditi sutra” je taktika odlaganja vašeg podsvesnog sabotera, koji pokušava da vas spreči da obavite važne zadatke. Pokušajte biti svesni toga i “gurajte sebe” da odmah uradite barem prvi deo zadatka. Naravno, tada ćete nastaviti, jer težak deo je samo početak.

9. Ne budite samokritični. Kritikujete sebe iz najbolje namere, ali zatim prelazite granicu prihvatljivog. Budite ljubazni i nežni prema sebi, kao što ste prema najbližim ljudima, zaslužili ste to.

10. Oslobodite se loših uspomena. Ponekad se setimo neprijatnih stvari koje pobude u nama tužne osećaje. Loše uspomene čine da ponovo oživite te tužne trenutke u sadašnjosti. Probajte da ih zadržite tamo gde im je mesto- u prošlosti.

11. Prestanite da se družite sa osobama koje vam više ne prijaju. Ako su oko vas ljudi koji su neiskreni, koji vam zavide, ako su izrazito pesimistični ili vas omalovažavaju, nema razloga da nastavite druženje sa njima i nema opravdanja za to.

12. Iskorenite kontraproduktivne navike. Ovo su ponavljajući obrasci ponašanja koji vas ometaju ili odvraćaju od konstruktivnog i produktivnog ponašanja. Oni mogu biti bilo šta, od prekomernog gledanja televizije i prejedanja do samouništavanja korišćenjem droga.

13. Ne shvatajte sve previše lično. Veoma često smo emocionalno uznemireni jer nečije reči i postupke tumačimo iz veoma subjektivne perspektive. Kada stvari shvatite lično postajete razdraženi, povređeni i razočarani. Kada posmatrate život sa objektivnijeg gledišta, ostajete emocionalno uravnoteženi i fokusirani na svoje prioritete.

14. Prestanite da razmišljate o satu koji otkucava. Vreme je jedan od naših najvećih izvora stresa. Pa, zapravo nije vreme, već naša percepcija o tome. Ponekad vas koncept vremena ometa čak i u trenucima kada imate slobodno vreme. Treba da naučite da provodite trenutke bez stalne svesti o vremenu, što može biti oslobađajuće i na kraju čak i produktivno.

Mentalne prepreke nas sprečavju da živimo život „punim plućima“ i često čine da se osećamo anksiozno. Važno je da znate da ih možete otkloniti i da se možete osećati mnogo bolje. I to nije lak zadatak. Ali, podelite svoj cilj na manje delove, otklanjajte jednu po jednu barijeru, dok ne dođete do krajnjeg cilja, a to je život bez mentalnih prepreka.