Svako ko promišlja o svom životu, nekada se uplašio njegove prolaznosti. Cena samosvesti je rana smrtnosti. Naše postojanje uvek prati i saznanje da rastemo, razvijamo se i neizbežno starimo i umiremo. Svi se mi plašimo smrti. Kod nekih se ovaj strah manifestuje indirektno, dok drugi svesno doživljavaju strepnju od smrti. Ali kod anksioznih osoba strah od smrti može izazivati najveću patnju, misli koje produžavaju ovaj strah mogu ometati svakodnevno normalno funkcionisanje, a sve lepo što osoba doživljava strah može učiniti nedovoljnim i poništiti sreću i ispunjenost.

Da li je strah od smrti najčešći strah?

Strah od smrti je toliko čest da je zaintrigirao sve, od naučnika do verskih vođa. Istraživanja pokazuju da nešto više od 20% ljudi navodi da ima strah od umiranja (strah varira u zavisnosti od pola, starosti i zdravstvenog stanja osobe).

Razlika između „normalnog“ i „opsedajućeg“ straha od smrti

Svako se plaši smrti na svoj način. Ovaj strah može se pokazati korisnim za ljudska bića, tako što će nas navesti da postupamo pažljivije i preduzimamo odgovarajuće mere predostrožnosti kako bismo rizike sveli na minimum.

„Normalan“ strah od smrti nas podseća i koliko volimo život, poručuje nam da dobro koristimo svoje vreme i da odnose sa drugima ne uzimamo zdravo za gotovo. Strah od neizbežne smrti bi nas takođe mogao naterati da radimo više kako bismo ostavili neizbrisiv trag.

„Opsedajući“ strah od umiranja je mnogo glasniji, uporniji, često nas vara da ništa nema smisla kada će život svakako iščeznuti. Ume da eksplodira u dva ujutru i ostavi nas bez daha. Zbog njega se osećamo potpuno bespomoćno.

Anksioznost i strah od smrti

Sećam se nesvestice koje sam se zaista uplašila. Nije to bio strah od same nesvestice, već strah od toga da se neću probuditi. I pre toga sam imala simptome nesvestice, ali nisam razmišljala o tome šta će biti posle. Nisam se opterećivala. Tada sam se prvi put, pored toga što mi je bilo loše, zapitala šta ako je ovo kraj…

Iako sam bila svesna da je moja reakcija preterana, svaki put kad bih osetila simptome nesvestice, moj um bi došao do zastrašujućih zaključaka. Iza mog straha od nesvestice krio se dublji strah. Počela sam da shvatam značenje rečenice: iza svakog straha se krije strah od smrti.

Misao kako je smrt stvarna i svakome se može dogoditi me je potpuno dezorijntisala. Počela sam da zamišljam svoju smrt i smrt svih bliskih ljudi. Kako bi oni bez mene i kako bih ja bez njih. Ništa mi nije izgledalo trajno ni smisleno. Za mene više smrt nije bila nešto što će se možda nekada desiti, već nešto što se upravo dešava. A imala sam utisak da nisam ni počela da živim. Čak i blagi simptomi koje bih ranije ignorisala počeli su da izazivaju nejasna osećanja panike. Nisam želela da umrem, želela sam da živim!

Anksioznim osobama strah od smrti može ometati svakodnevno funkcionisanje. One razvijaju visok stepen anksioznosti kada misle o sopstvenoj ili tuđoj smrti. Onda izbegavaju situacije ili informacije koje za temu imaju bolest, umiranje i smrt. Preterani strah od smrti se može javiti kao tanatofobija, a može biti i deo nekog drugog anksioznog poremećaja (zdravstvene anksioznosti ili hipohondrije, generalizovanog anksioznog poremećaja gde pored brige za sebe osoba brine i za bliske osobe ili paničnog poremećaja gde osoba pogrešno shvata simptome anksioznosti kao opasne po život).

Zašto je razmišljanje o smrti strašno?

Opšti strah od smrti moguće je objasniti kroz nekoliko specifičnih vrsta strahova.

Strah od bola i patnje

Mnogi ljudi se plaše da će, kada se sretnu sa smrću, doživeti nepodnošljiv bol i patnju, pa čine sve što misle da je u njihovoj kontroli da spreče da im se smrt dogodi. Ovaj strah je uobičajen kod mnogih ljudi.

Strah od nepoznatog

Smrt ostaje krajnja nepoznanica jer je niko u ljudskoj istoriji nije preživeo da bi nam rekao šta se zaista dešava nakon što ispustimo poslednji dah. U čovekovoj prirodi je da želi sve da razume i shvati svet oko sebe. A realnost je da smrt nikada ne može u potpunosti da razume niko ko je živ.

Strah od nepostojanja

Ne pronalaze svi utehu u konceptu života posle smrti. Ideja da će potpuno prestati da postoje nakon što dođe do smrti mnogim ljudima obesmišljava život. Sve što rade izgleda osuđeno na zaborav. Sve će u nekom trenutku nestati.

Strah od kazne

Neki se ljudi, bez obzira na njihovo versko ubeđenje ili nedostatak duhovnih uverenja, plaše da će biti kažnjeni za ono što su uradili, ili nisu, dok su živeli.

Strah od gubitka kontrole

Ljudska priroda generalno nastoji da kontroliše sve situacije sa kojima se može susresti, ali smrt ostaje nešto nad čime niko nema apsolutno nikakvu kontrolu.

Šta će biti sa našim najmilijima

Još jedan veoma čest strah od smrti fokusira se na brigu o tome šta će se dogoditi onima o kojima brinemo i za koje smo odgovorni.

Da li je moguće prevazići strah od smrti?

Ljudi koji veruju u zagrobni život, reinkarnaciju ili u večni život, imaju na neki način ugrađenu zaštitu od straha od smrti. Ali, za ostale, postoje tehnike kojima mogu smanjiti ovaj strah. Šta može biti korisno?

Usvojite zdrave navike

Zdrav način života ima mnogo prednosti. Imamo više energije i osećamo se dobro. A kada se osećamo dobro i zdravo manje brinemo da će nam se nešto loše može desiti. Potrudite se da se hranite zdravo, unosite dovoljno tečnosti, da imate redovnu fizičku aktivnost. Da imate dovoljno sna, dobre odnose sa bliskim ljudima. Potrudite se da pravite pauze i odmarate od posla. Boravite što češće u prirodi. Sve ove zdrave navike doprinose dužem, zdravijem i srećnijem životu.

Suočite se sa strahom

Psihologija kaže da nam dugoročna izloženost nečemu (čak i ideji o smrti) pomaže da se tome prilagodimo. Ako imate slona u dnevnoj sobi, na kraju se naviknete na njega. Uglavnom, kad razgovaram sa starijim osobama, kažu mi da se vremenom manje plaše umiranja. Pretpostavljam da je to zato što su duže izloženi tom strahu. Dakle, kako starimo, strah od smrti postaje manji.

Suočavanje sa strahom od smrti znači da se prepustimo tim mislima, da izdržimo nelagodu i da ne bežimo od toga. Svaki put kad se izložimo, strah postaje manji. Potrebno je da se izložimo onoliko dugo dok ne prođe svaka nelagoda.

Budite zahvalni na svakom danu

Ljudi koji su zahvalni na svakom novom danu žive mnogo srećnije. Verujem da osobe koje uživaju u životu, u jednom trenutku su spremne da ga puste. Leonardo da Vinči je rekao: „Kako dobro proveden dan donosi srećan san, tako dobro proveden život donosi i srećnu smrt“.

Fokusiranje na pozitivne događaje i ljude u vašem životu može vam pomoći da strah zamenite zahvalnošću. Stav zahvalnosti donosi nebrojene koristi onima koji ga neguju. Istraživanja nam govore da je zahvalnost usko povezana sa srećom, osećajem svrhe i smanjenim stresom.

Birajte da budete autentični

Umesto da se uklopite u masu. Kreativne aktivnosti izražavaju naš identitet i to je jedan od najboljih načina da se osetite živim. Pod kreativnošću ne mislim samo na umetnički izraz. Svako ima kreativnu stranu, bilo da to izražava kroz obradu drveta, liderstvo, javni nastup, osnivanje kompanije ili dobrotvorne organizacije, obrazovanje dece, snimanje vlogova… Važno je da osvestite da se ne možete svima svideti. I da vremenom smanjujete potrebu da se dopadnete drugima, jer ćete tako moći da izrazite sebe.

Život sa osećajem svrhe je najbolji način suočavanja sa strahom od smrti. Pronalaženje svrhe je jedna od najvažnijih stvari. Svako od nas treba da se potrudi da pronađe svrhu i smisao u svom životu.

Neka vam svest o smrti pomogne da cenite male životne radosti

Kada znamo da nećemo ovde biti večno, možemo odlučiti da fokus prebacimo na male stvari u životu koje donose zadovoljstvo i sreću. Vreme provedeno sa bliskim ljudima, dobra šolja kafe, lep pogled… Svako može da odluči da postane ekspert u primećivanju i uvažavanju malih životnih radosti. Ova veština vam čak može pomoći da živite duže.

Japanci smatraju da svako ima svoj ikigai. Neki su pronašli i svesni su svog ikigaija, dok ga drugi nose u sebi, ali još uvek tragaju za njim. Ikigai je skriven duboko u nama, pa je, da bismo do njega došli, neophodno da strpljivo istražujemo dubine našeg bića. Kako kažu žitelji Okinave, ostrva s najvećim brojem stogodišnjaka srazmerno broju stanovnika, ikigai je razlog zbog kojeg ustajemo ujutro. Kada čovek ima jasno definisan ikigai, kada ima veliku strast, njegov život je ispunjen, srećan i ima svrhu.

Ni jedan čovek koji je postojao, nije umro

Ova Teslina rečenica mi je pomogla da shvatim da svi mi ostavljamo svoj otisak negde na zemlji, pa čak i da ništa nismo uradili. Važno je da smo postojali. I zato su osobe koje neko bezuslovno voli sigurnije u ovu rečenicu. Oni koji osećaju da nikad nisu dovoljni, da uvek moraju nešto da učine da bi ih drugi cenili i voleli, malo teže prihvataju ovo. Ali kao i svako uverenje, i ovo može da se promeni.

Sećanja koja drugi imaju na vas su vrsta produženja života. U životu sledite svoje srce i širite ljubav. Volite bezuslovno druge, smanjite očekivanja, razgovarajte iskreno, budite dobri ljudi. Trudite se da ne propustite važne stvari. I uživajte u svakom danu.

Razgovarajte o svojim strepnjama

Koliko god bilo neprijatno, razgovor sa članovima porodice, prijateljima ili terapeutima može pomoći. Shvatićete da niste jedini koji se smrti plaše. Generalno, socijalna podrška (kada znamo da nismo sami i da drugi brinu o nama) može nam pomoći da prebrodimo bilo koju krizu.

Za kraj

Da biste smanjili strah od smrti, živite ispunjen život. Trudite se da što više budete prisutni u sadašnjem trenutku, jer to je sve što imate. Kajanjem ne možete promeniti prošlost, a brigom i strepnjom ne možete predvideti budućnost.

Svako od nas može da se uhvati u koštac sa svojim strahovima i preuzme odgovornost za svoju sudbinu. Možemo da izgradimo autentičan život sačinjen od angažovanja, povezivanja sa ljudima, smisla i samoostvarivanja. Kada naučimo da živimo, da slobodno živimo, strah od smrti se prirodno smanjuje.

Ne možemo da kontrolišemo da li ćemo u životu osetiti anksioznost i strahove. Možemo da kontrolišemo kako ćemo na njih gledati i kako ćemo njima upravljati.

Važno je da znate da niste sami!

Kontakt za zakazivanje individualnih seansi: info@anksioznioptimista.com.
Danijela Mladenović, mast.terap. ?