Anksiozni Optimista

7 reči za prevazilaženje anksioznosti?!

7 reči za prevazilaženje anksioznosti?!

Koliko mene nerviraju ovakvi naslovi. Mnogo puta kliknula, pročitala i razočarala se. Međutim, ovde se radi o moćnom, smirujućem pitanju koje verovatno svi zaboravljamo da postavimo sebi onda kada se osećamo anksiozno.

Anksioznost pokreće naš mozak. Kada osetimo ili pomislimo da nešto deluje preteće, naše telo oslobađa kortizol, hormon stresa, koji pokreće telo na akciju. Ovo se naziva reakcija na stres. Za naše drevne pretke ovo je značilo da su spremni da se bore, beže ili se zalede (prave se da su mrtvi) kad se suočavaju sa zastrašujućim pretnjama, poput tigra.

Iako u savremenom životu ne srećemo tigra, svakodnevni izazovi i dalje mogu učiniti da se osećamo veoma anksiozno, zahvaljujući našem mozgu koji reaguje po staroj školi. Dve reči pokreću naš zabrinuti um – šta ako. Evo nekoliko primera „šta ako“ u savremenom životu.

Radni zahtevi: „Ovaj novi šef je toliko zahtevan i čini mi se da je nemoguće ugoditi mu! Šta ako izgubim posao?“

Vremenska ograničenja: „Šta ako ne mogu da nadgledam virtuelno školovanje svog sina (ili da ga odvedem u školu) i budem na vreme na poslu?“

Pritisci u vezama: „Tako je fin, ali šta ako me ostavi?“

Društveni pritisci: „Toliko se plašim ovog burnog vremena u kom živimo! Šta ako se sve raspadne?“

Preopterećenost informacijama: „Mislio sam da sam video tvoj tekst, žao mi je što mi je ovo promaklo! Šta ako takve stvari nastave da se dešavaju?“

Srećom, postoji još jedan deo našeg mozga, koji se naziva prefrontalni korteks, „razmišljajući“ deo. Glavni posao prefrontalnog korteksa je da pruži logično razmišljanje koje će nam pomoći da kontrolišemo svoje emocionalne reakcije na stres. Odgovoran je za racionalno mišljenje i rasuđivanje, socijalno ponašanje i motorno planiranje. Naš mozak koji reaguje može biti ukroćen našim mozgom koji razmišlja.

Prefrontalni korteks može obuzdati naš odgovor na stres, usporavajući oslobađanje kortizola, ako utvrdi da ono zbog čega se naša amigdala nervira u stvari nije pretnja. Ili ako prepozna da je situacijom moguće upravljati. Ovaj deo našeg mozga sa logičnim razmišljanjem veoma je važan za pomoć u upravljanju anksioznošću. Pomaže da napravimo dobar izbor.

Možda ste već primetili, često kada osećate da ste pod stresom, morate svesno da se setite da se okrenete svom mozgu koji razmišlja, kako biste povratili kontrolu od svog mozga koji reaguje.

Pitanje od sedam reči koje može da pomogne

Dakle, pitanje „šta ako“ zaista može da nam ubrza misli, ali možemo da iskoristimo snagu pitanja „Šta je najgore što se može dogoditi?“ da ih usporimo.

Takođe, postoji i jedna tehnika koja može da smanji anksioznost, a primenljiva je za sve uzraste.

Zatvorite oči i razmislite o „šta ako“ mislima sa kojim ste se suočili u prošlosti, ali i onima koje vam još uvek padaju na pamet. Uzmite papir i olovku i popunite prazna polja „šta ako“ (kao što je dole prikazano). Sada ozbiljno razmislite o ovom često potcenjenom pitanju od sedam reči, koje je protivotrov za stres i anksioznost: „Šta je najgore što se može dogoditi?“

Evo primera koji će vam pomoći da počnete.

Šta ako izgubim posao dok pokušavam da se brinem o svojoj deci, tokom ove pandemije?

„Najgora stvar koja bi se mogla dogoditi je da ću morati da potražim drugi posao, koji će možda biti prikladniji za balansiranje trenutnih zahteva u mom životu. Sada, razmišljajući o tome realnije, mislim da ću razgovarati sa svojim nadređenima i videti da li postoji neko rešenje da budemo svi zadovoljni.“

Sada primenite ovu tehniku. Popunite prazna polja i isprobajte snagu ovog pitanja od sedam reči za neke od stresora kojima biste želeli da se pozabavite. Sigurna sam da ćete smanjiti anksioznost.

Šta ako __________________________________________________________________?

Najgore što bi se moglo dogoditi je _____________________________________________.

Šta ako __________________________________________________________________?

Najgore što bi se moglo dogoditi je _____________________________________________.

Šta ako __________________________________________________________________?

Najgore što bi se moglo dogoditi je _____________________________________________.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *